U razdoblju od 16. do 23. listopada 2026. godine, Crna Gora našla se u samom središtu regionalnih i europskih političkih zbivanja. Tjedan je obilježen održavanjem Samita Berlinskog procesa, snažnim porukama podrške iz Europske unije i Njemačke u pogledu eurointegracija, ali i nastavkom razgovora o otvorenim bilateralnim pitanjima s Hrvatskom te novim analizama u području vladavine prava. U nastavku donosimo detaljan tjedni pregled najvažnijih događaja koji su obilježili proteklih sedam dana u Crnoj Gori.

Euroatlantske integracije i Samit Berlinskog procesa

Crna Gora bila je domaćin Samita lidera Berlinskog procesa, skupa koji je na jednom mjestu okupio čelnike Zapadnog Balkana s fokusom na regionalno povezivanje, nastavak reformi i ubrzanje eurointegracija (EUpravo zato, Rtrs.tv). Otvarajući skup, crnogorski premijer Milojko Spajić naglasio je kako je država čvrsto odlučna da dosljednim reformskim procesom zasluži svoje mjesto u Europskoj uniji, istaknuvši da je napredak Podgorice ujedno i velika prilika za stabilnost i razvoj cijele regije (RTCG, Euronews.rs).

Tijekom samita upućene su iznimno pozitivne poruke iz Njemačke. Friedrich Merz naglasio je kako je Crna Gora ostvarila značajan napredak i praktički došla do samog kraja pristupnih pregovora s EU, pri čemu se dosadašnji trud države višestruko isplatio (Danas, Savremena politika, Nezavisne novine, RTCG). Merz je u više navrata istaknuo kako je potpuno realno da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine, dodavši kako postojeći sporovi sa susjednim državama neće predstavljati prepreku na tom putu (Srna Novinska Agencija, Nova srpska politička misao, IN4S, Slavija Info).

Slične ocjene iznio je i Štoker, poručivši da se Crna Gora nalazi na samom pragu Unije te da je zaslužila punopravno članstvo. Naglasio je kako bilateralna pitanja ne smiju kočiti niti usporavati proces proširenja EU (Biznis CG, RTCG). Na temelju takve podrške, premijer Spajić izrazio je optimizam i nadu da će Crna Gora uspjeti zatvoriti ključna pregovaračka poglavlja 23 i 24 već u prosincu ove godine, s ciljem potpunog završetka pregovaračkog procesa (Radio Titograd, Naslovi.net).

Odnosi s Hrvatskom i pitanje logora Morinj

Otvorena bilateralna pitanja između Podgorice i Zagreba bila su jedna od glavnih tema diplomatskih rasprava tijekom proteklog tjedna, osobito u kontekstu zaključivanja europskih poglavlja.

  • Iskorak u pregovorima o obeštećenju: Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako su Hrvatska i Crna Gora napravile veliki i značajan iskorak prema konačnom dogovoru o obeštećenju bivših logoraša iz logora Morinj (Naslovi.net).
  • Stajalište crnogorske vlade: Premijer Milojko Spajić poručio je kako su sve nesuglasice i izazovi u odnosima s Hrvatskom potpuno premostivi i rješivi kroz dijalog te da je Crna Gora usmjerena na završetak pregovora s EU do kraja godine (Naslovi.net, Radio Titograd, IN4S).
  • Poruka iz Bruxellesa: Europska dužnosnica Marta Kos oglasila se povodom bilateralnih relacija, pojasnivši kako hrvatski uvjeti postavljeni Crnoj Gori formalno nisu dio samog pregovaračkog procesa s Unijom. Međutim, naglasila je da sva otvorena pitanja između dvije države moraju biti uspješno riješena kako bi Crna Gora ostvarila punopravno članstvo (Danas, Euronews.rs).

Vladavina prava i izvješće WJP-a

Unatoč snažnom zamahu na međunarodnom planu i optimističnim najavama o ulasku u EU do 2028. godine, tjedan je donio i upozoravajuće pokazatelje kada je riječ o unutarnjim reformskim procesima.

Prema najnovijem izvješću organizacije World Justice Project (WJP), Crna Gora je zabilježila pogoršanje ukupne ocjene u pogledu vladavine prava (Vijesti.me). U dokumentu se navodi kako se država suočava s ozbiljnim problemima u zakonodavnom okviru, kvaliteti donošenja zakona te neadekvatnoj kontroli izvršne vlasti. Izlaskom ovog izvješća skrenuta je pozornost javnosti na činjenicu da će, uz diplomatske napore, Podgorica morati uložiti dodatne napore u jačanju neovisnosti institucija i primjeni pravnih standarda.

Tjedan od 16. do 23. listopada 2026. potvrdio je da se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi svojih eurointegracija. Uspješno domaćinstvo Samita Berlinskog procesa i izravna podrška njemačkih i europskih dužnosnika dali su snažan vjetar u leđa viziji članstva do 2028. godine. Ipak, jasni signali oko potrebe rješavanja bilateralnih pitanja s Hrvatskom te opomena u vezi s vladavinom prava pokazuju da će nadolazeći mjeseci zahtijevati intenzivan rad kako na vanjskopolitičkom, tako i na unutarnjem reformskom planu.